Kada se spomene Ostrog, odmah se javlja asocijacija na mjesto gdje se dogadaju cuda, gdje mnogi teski bolesnici traze i nalaze dusevni lijek svom tijelu, koje ubrzo postaje i fizicki zdravo. Manastir Ostrog je preko cijele godine najposjecenije svetiliste u Crnoj Gori. Posjecuju ga vjernici svih vjera i sa prostora cijele bivse Jugoslavije i iz mnogih drugih zemalja. Poslije Hristovog groba i Svete gore, manastir Ostrog je trece najposjecenije svetiliste u hriscanskom svijetu. Pribijen uz ogromnu kamenu gromadu brda Ostrog, manastir impresivno djeluje na svakog ko skrene pogled prema njemu.
Nalazi se u Bjelopavlicima, iznad doline Zete. Na raskrscu Bogetici vrletnim putem u duzini od nekoliko kilometara stize se do Donjeg, a zatim serpentinama i do Gornjeg manastira. Gornji Ostrog je najimpresivniji dio manastira. Posjeduje zvonik visok poput petospratnice, a utisnut je u pecinski dvor velicanstvenog Ostroga - po kome je i dobio ime.Osnovao ga je pocetkom druge polovine 17.v. mitropolit zahumsko - hercegovacki Vasilije Jovanovic, kasnije nazvan sveti Vasilije Ostroski. Sveti Vasilije se rodio u selu Mrkonjic u Popovom polju, 28. decembra 1610. Na krstenju dobija ime Stojan. U gornjem manastiru se nalaze dvije male crkve: gornja crkvica posvecena Svetom Krstu, gdje je Sv. Vasilije proveo 15 godina u postu i molitvi. Druga, donja crkva, u gornjem manastiru posvecena je Vavedenju Bogorodice. Sv. Vasilije je umro 29. aprila 1671.g. Predanje kaze da se tadasnjem igumanu manastira cesto javljao u snu, naredujuci mu da dode u Ostrog i otvori njegov grob. To se ponovilo dva puta, jer Iguman svom snu nije pridavao vaznost. Tek treci put Iguman odluci da isprica svoj san bratiji, koji se dogovorise da odu pod Ostrog.
Kada su otvorili grob sv. Vasilija, nasli su tijelo potpuno neosteceno, zuto kao vosak i svo mirisase na bosiljak.
To je, dakle , bio pravi dokaz da je Vasilije Ostroski uistinu svetac. Njegove mosti su smjestili u Civot gdje i danas pocivaju. Na mjestu gdje je izdahnuo iznikla je vinova loza, iz kamena, gdje i danas rada slatke plodove, iako nema ni prirodnih ni klimatskih pogodnih uslova za rast. Pri dolasku u manastir prvo se obilaze mosti sv. Vasilija koje se nalaze u crkvici Vavedenja Bogorodice. Nakon obilaska mostiju, stepenicama se penje do crkve Krsta. U njoj se nalaze ruke mucenika Stanka, koji je bio coban, a ruke su mu, po predanju, odsjecene jer je javno Turcima priznao da je hriscanin. One se mogu vidjeti, otkrivene nalaze se ispod stakla. Lijevo od ruka nalaze se okovi, koje je po legendi jedan covjek ostavio u manastir nakon sto je ozdravio prenocivsi ispod svetiteljevih mosti. Bolovao je od umne bolesti, pa su mu trebali okovi kako bi u miru stigao do Ostroga. Zatim je tu iscjeljen, a okovi su ostali da podsjecaju poklonike na cudo koje se zbilo u Ostrogu.
Pored okova, ovdje se nalazi i granata, koja je u februaru 1942.g, za vrijeme bombardovanja manastira, iz njemackog topa udarila u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvivi Casnog Krsta. Ali zacudo, tom prilikom nije eksplodirala. Granata se od pada razbila na dvoje, upaljac je pao na jednu, a barutno punjenje na drugu stranu crkvenog kamenog poda. Strucnim ispitivanjem docnije, utvrdeno je da je granata bila ispravna i kao takva trebala je da eksplodira. Vjeruje se da Svetitelj to nije dopustio, jer bi time bila nanijeta velika steta svetoj crkvi i njenim isposnicima. Preko puta crkvice Casnoga Krsta nalazi se sveta loza, koja je iznikla na mjestu gdje je sveti Vasilije izdahnuo, a vjeruje se da i ona ima iscjeliteljske moci. Sa tog balkona se pruza predivan pogled na okolni ambijent i na mali ogradeni dio ispod manastira gdje se nalazio grob sv. Vasilija. Na izlasku s desne strane se nalazi cesma sa svetom vodicom za koju se smatra da posjeduje ljekovita svojstva.
Svetog Vasilija postuju cak i bezboznici. Praznikom i radnim danom, iz bliza i iz daleka, ka Svetitelju hrle poklonici. Crkvica u kojoj leze njegove mosti ispunjena je prijatnim mirisom koji zadivljuje svakog poklonika. Izmedu Gornjeg i Donjeg manastira je suma kroz koju vodi asfaltni put dug 5 km, a poprecni put za pjesake je mnogo kraci i moze se preci za 20 - 25 minuta. Konaci pri manastiru mogu da prime i po 300 ljudi. Poklonicka putovanja su zapocela još za zemaljskog zivota sv. Vasilija i ne prestaju sve do danas. Na dan sv. Vasilija i Uspenja Presvete Bogorodice, okupi se i po 20.000 poboznih poklonika. Oni koji nisu u mogucnosti da dovedu svoje bolesnike civotu Svetitelja, donose njihovu odjecu i ostavljaju je pod civot da tu prenoci bar jednu noc. O tim mnogim iscjeljenjima svjedoce zapisi u manastirskim knjigama i jos vise neizbrisivi zapisi u srcima vjernih. Mnoga od tih cuda sv. Vasilija narod prepricava i kazuje sirom nase zemlje. Manastir Ostrog ne mozemo smatrati samo sakralnim objektom vec je to i kulturno - istorijski spomenik. On svjedoci o vremenu proslom, sadasnjem i buducem, svjedoci o jednom vjerovanju, o kulturi, tradiciji naroda koji vjekovima zivi na ovom prostoru. Razlicita istorijska proslost, kao i specificnost kulturnog naslijeda pojedinih dijelova nase zemlje, od znacaja su za razvoj domaceg i inostranog turizma. Kada je rijec o stranim turistima oni na teritoriji nase zemlje mogu da upoznaju mnoge spomenike istocne i zapadne civilizacije, proslost i sadasnjost.